Optimizacija proizvodnih procesa/sistema

Toyota Production System je metoda koja se koristi u fabrici Toyota koja je osnovana 1937. godine, a definišu je sledeći elementi: 

• proizvesti ono što kupac treba u traženoj količini, u zadatom roku,
• minimalizirati zalihe,
• odvojiti rad mašina od ljudskog rada, ali u potpunosti iskoristiti oboje,
• ugraditi kvalitet u procese i spriječiti nastajanje grešaka,
• smanjiti vrijeme od primanja narudžbe do isporuke kako bi se osigurao brži i fleksibilniji proces proizvodnje,
• proizvesti veći mix proizvoda manjih volumena na efektivan način.

Karakteristika ovakvog sistema proizvodnje je naglasak na obrazovanju pojedinaca koji rade na liniji, te se može poistovjetiti s Kaizenom primijenjenim u automobilskoj industriji i to u poslovanju na proizvodnoj liniji. 

Just in Time (JIT) je filozofija proizvodnje koja se temelji na identifikaciji i eliminaciji što više grešaka ili viškova, a kroz poboljšanja proizvodnih procesa u preduzeću. JIT je i efektivan alat koji pomaže preduzeću u redukciji troškova i postizanju većeg profita.

Pojam Lean Manufacturing ili vitka proizvodnja prvi je put opisan u knjizi ''The machine that changed the world'' (Womack, J.P., Jones, D.T., 1990.) koja je rezultat istraživačkog rada IMVP-a (eng. International Motor Vehicle Program), gdje su autori prvi put opisali razlike između japanske i zapadne automobilske industrije te po prvi put upotrijebili izraz Lean za Toyotin način proizvodnje. Lean podrazumijeva manje pogona, manje investicija, napora i kapitala, odnosno redukciju troškova na minimalno moguće. Lean je proizvodna filozofija koja skraćuje vrijeme od narudžbe kupca do isporuke gotovog proizvoda, eliminišući sve izvore rasipanja u proizvodnom procesu. Osnovno načelo Lean proizvodnje je da se proizvodi tačno ono što kupac želi, odnosno postići kvalitet i količinu koju zahtijeva tržište.

Kanban je koncept poboljšanja koji se oslanja na Just in Time proces proizvodnje kao i na Lean proizvodnju. Ova metoda se može nazvati još metoda odobravanja proizvodnje i kreiranja materijala. Kanban je sistem kontrole proizvodnje koji povlači JIT proizvodnju dopuštajući proizvodnju s malim zalihama.

Total Quality Management (TQM) ili potpuno upravljanje kvalitetom je pristup upravljanju koji podrazumijeva dugoročnu orijentaciju na kontinuirano poboljšanje kvaliteta, koji će zadovoljiti i premašiti očekivanja kupaca, a zahtijeva potpunu participaciju svih zaposlenika na svim organizacijskim nivoima.  Najzaslužniji za razvoj je Edwards Deming koji je definisao elemente poboljšanja koja se moraju dogoditi u preduzeću kao posljedica primjene ove metode.

Supply Management (SCM) ili upravljanje nabavnim lancem je menadžment svih funkcija, postrojenja i aktivnosti koje čine lanac vrijednosti. Upravljanje nabavnim lancima znači kako svi u tome učestvuju od prvih dobavljača do proizvodnih preduzeća i distributera. Saradnja zahtijeva razmjenu podataka o prodaji, željama kupaca, kapacitetima, troškovima i drugim relevantnim podacima. Cilj SCM-a je zadovoljavanje potreba kupaca uz korištenje najefektivnijeg načina proizvodnje i upotrebe resursa kao što su kapacitet, radna snaga i zalihe. Jedna od glavnih ciljeva je maksimizacija vrijednosti proizvoda, a preduslov uspješne primjene je uočavanje obostrane koristi za sve učesnike lanca.

Benchmarking je alat kojim se omogućava analiza i poređenja temeljena na činjenicama kroz rezultate poređenja i realno poboljšanje poslovnih procesa, odnosno riječ je o standardu uz pomoć kojeg se nešto može ocijeniti ili prosuditi. Benchmarking predstavlja sistematično istraživanje najboljih praksi iz bilo kojeg izvora koje se može iskoristiti za unaprijeđenje procesa poslovanja preduzeća. Riječ je o procesu identifikacije i razumijevanja najboljih poslovnih praksi svjetskih organizacija te njihova prihvaćanja i razumijevanja s ciljem poboljšanja vlastitih poslovnih procesa. 

Six Sigma je poslovna strategija razvijena u fabrici Motorola kojoj je cilj poboljšanje kvaliteta gotovih proizvoda identifikacije i uklanjajući uzroke grešaka te minimizirajući varijabilnosti u proizvodnji i poslovnom procesu. Six Sigma ima izvor u statističkim metodama gdje se razvijeni poslovni proces može opisati kao sigma, odnosno standardna devijacija koja označava veličinu odstupanja u grupi podataka. Statistički se očekuje 99,99% kvaliteta proizvodnje, odnosno 3 do 4 greške na milion proizvoda.

5S je savremena metoda poboljšanja poslovnih procesa koja je razvijena u Japanu. Temelji se na efikasnoj i efektivnoj organizaciji radnog mjesta koristeći pet koraka: 

• sortiranje - eliminisanje nepotrebnih alata, dijelova i materijala,
• stabilizacija - sve treba biti na svojem mjestu i sve mora imati svoje mjesto,
• sistematsko čišćenje - radno mjesto treba biti čisto i sve mora biti vraćeno na svoje
• mjesto,
• standardizacija - radne aktivnosti trebaju biti konzistentne i standardizovane,
• samokontrola - održavanje i revizija standarda.

Glavni cilj metode je poboljšanje kvaliteta, zdravlja, sigurnosti i proizvodnosti radnika.